Vremenska prognoza

MobileTran

JPMorgan upozorava na hipotekarne profite

15.08.2013.

Jamie Dimon, izvršni direktor financijske kuće JPMorgan Chase, upozorio je na "dramatično smanjenje" hipotekarnih profita u budućnosti. JPMorgan Chase i Wells Fargo, dvije najveće američke banke po tržišnoj vrijednosti, premašile su procjene analitičara, sa 6,5 milijardi dolara i 5,5 milijardi dolara neto prihoda u drugom tromjesečju. Međutim, obje su pokazale simptome povlačenja sredstava zbog očekivanog kraja politike krajnje niskih kamatnih stopa FED-a. Gospodin Dimon upozorava da bi kraj vala hipotekarnog refinanciranja značajno smanjio profit kada bi stope ostale iste ili rasle. Tim Sloan, financijski direktor banke Wells Fargo, navodi: "Ovo je jednostavna matematika".

Međutim, stanje u hipotekarnom poslovanju zabrinulo je ulagače. Prosječna kamatna stopa na 30-godišnji fiksni hipotekarni kredit jučer se održala na 4,52 posto, prema istraživačkom poduzeću Bankrate.com. To je porast veći od jednog postotnog boda u dva mjeseca. Posljednji anketni podaci Udruženja hipotekarnih bankara (MBA - Mortgage Bankers Association) bilježe pad kreditnih zahtjeva otkad su kamate prije dva mjeseca počele oštro rasti. MBA navodi da su zahtjevi za zajmove za novogradnju pali 15 posto u lipnju u usporedbi s prošlim mjesecom, dok se tjedni indeks zahtjeva za hipotekarnim refinanciranjem prepolovio od početka svibnja.

Međutim, mjesečna anketa potrošačkog raspoloženja zabilježila je snažan rast broja ljudi koji vide navedene rastuće kamatne stope kao razlog zbog kojeg bi ovo moglo biti "dobro vrijeme za kupovinu kuće". "Američka potrošačka bilanca je u prilično dobrom stanju ovih dana", izjavio je jedan član uprave iz bankarske industrije. » Potraži više...

Prvi globalni atlas morskog planktona

15.08.2013.

Kako bi započeli identifikaciju gdje, kada i koliko oceanskog planktona postoji diljem svijeta, grupa međunarodnih istraživača izradila je prvi globalni atlas popisujući morski plankton, veličine u rasponu od bakterija do meduza. Ovaj atlas, poznat pod nazivom "Podaci o biomasi morskog ekosustava" (MAREDAT - Marine Ecosystem Biomass Data), predstavlja prvi korak prema cjelovitom inventaru morskog života na temelju broja pojedinačnih stanica ili organizama. To će pomoći istraživačima da bolje shvate biološku raznolikost mora u cilju njenog očuvanja i nadzora, a rezultat je suradnje među znanstvenicima diljem svijeta. Jedan od mnogih iznenađujućih rezultata iz studije je taj da su u gornjim slojevima oceana biomase fitoplanktona i zooplanktona približno iste veličine.

Baza podataka MAREDAT je otvorenog koda i dostupna je putem javne internetske stranice. Dosad je u njoj zabilježeno oko pola milijuna mjerenja biomase planktona, koja su ugrubo podijeljena na 12 skupina planktona. Svaka skupina ima zasebnu bazu podataka. Podatke i dokumentaciju može preuzeti bilo koji istraživač. Znanstvenici se nadaju da će s vremenom u ovu bazu podataka dodati i druge dosadašnje i nanovo prikupljene podatke za one skupine planktona koje se već nalaze u bazi podataka, kao i proširiti bazu na druge skupine planktona.

Za prvo izdanje baze MAREDAT, globalnog atlasa morskog planktona, bile su potrebne tri godine rada kako bi se prikupilo i razvrstalo informacije dobivene iz pola milijuna izmjerenih podataka. Podaci će imati širok raspon primjena u oceanografiji i klimatologiji, što uključuje i pomoć znanstvenicima prilikom izrade računalnog modela za predviđanje učinka klimatskih promjena i povećanja kiselosti mora. » Potraži više...

Gušteri pokazuju da je evolucija predvidljiva

15.08.2013.

Biolozi već dugo raspravljaju o predvidivosti evolucije tijekom milijuna godina, navodi Luke Mahler, postdoktorski stipendist Kalifornijskog sveučilišta u Davisu i prvi autor ovog rada. Primjerice, Stephen Jay Gould je predvidio da bismo, u slučaju "vraćanja trake evolucije na početak" i njenog ponovnog pokretanja, dobili u potpunosti drugi ishod. S druge strane, postoji niz primjera u kojima vrste koje žive u sličnim vrstama staništa neovisno evoluiraju u slične oblike. "Ovo je veliko pitanje u evolucijskoj biologiji, ali i vrlo teško za ispitivanje", kaže Mahler.

Mahler je za svoje testne subjekte koristio guštere Anole, koji žive na Kubi, Haitiju, Dominikanskoj Republici, Jamajci i Puerto Ricu. Gušteri Anole počeli su naseljavati ove otoke, koji su svi slični u pogledu klime i okoliša, prije otprilike 40 milijuna godina, a kada su stigli počeli su se množiti, što je rezultiralo raznolikošću vrsta na svakom od otoka. Istraživači su proučili 100 od ukupno 119 vrsta otočnih guštera Anola, mjereći proporcije tijela divljih i muzejskih primjeraka i usporedili ih s proporcijama guštera s drugih otoka. Otkrili su zapanjujući stupanj sličnosti - na svakom je otoku evolucija stvorila guštere vrlo sličnog izgleda koji borave u sličnim okruženjima. "Uz nekoliko iznimaka, za svaku vrstu na jednom otoku postoji odgovarajuća vrsta na drugim otocima", kaže Mahler. » Potraži više...

Otkrivena je palača kralja Davida

15.08.2013.

Dvije kraljevske javne zgrade, objekte kakvi prethodno nisu pronađeni u Kraljevstvu Jude u desetom stoljeću prije Krista, otkrili su prošle godine istraživači s Hebrejskog sveučilišta i Izraelske službe nadležne za starine na lokaciji Khirbet Qeiyafa - utvrđenom gradu u Judeji koji datira iz vremena kralja Davida i poistovjećen je s biblijskim gradom Shaaraimom. Istraživači, profesor Yossi Garfinkel s Hebrejskog sveučilišta i Saar Ganor iz Izraelske službe nadležne za starine, jednu od zgrada identificirali su kao Davidovu palaču, a drugi je objekt služio kao ogromno kraljevsko administrativno skladište.

Khirbet Qeiyafa je do danas najbolji otkriveni primjer utvrđenog grada iz vremena kralja Davida. Na vrhu grada je otkriven južni dio velike palače koja se prostirala na površini većoj od 1.000 kvadratnih metara. Zid koji okružuje palaču dugačak je 30 metara, a impresivan ulaz je smješten u prolazu kojim se direktno silazi do južnog ulaza u grad, nasuprot Dolini Elah. Oko rubnog dijela palače nalazile su se prostorije u kojima su pronađene razne instalacije - dokazi o postojanju metalne industrije, kao i posebne lončarske posude uvezene iz Egipta.

Palača je smještena u centru lokacije i kontrolira sve kuće u gradu koje su smještene ispod nje. Odavde je sjajno motrište s kojeg je moguće vidjeti nadaleko, od dalekog Sredozemnog mora na zapadu do planina Hebron i Jeruzalema na istoku. To je idealno mjesto s kojeg se mogu slati poruke signalizacijom uz pomoć vatre. Nažalost, veći dio ove palače uništen je u bizantskom razdoblju 1.400 godina kasnije, kada je na toj lokaciji sagrađena utvrđena kuća na poljoprivrednom gospodarstvu. » Potraži više...

Vježbanje mozga je korisno u bilo kojoj životnoj dobi

07.08.2013.

Čitanje jedne knjige na dan može vas poštedjeti demencije. Čak i ako ih čitate kao dijete. Studija je utvrdila da vježbanje mozga u bilo kojoj životnoj dobi može očuvati pamćenje. Prethodne su studije pokazale da su aktivnosti koje osnažuju mozak povezane s odgađanjem pada spoznajnih sposobnosti u starosti. Ali zašto? Stvara li vježbanje mozga na neki način međuspremnik koji onemogućava smanjenje intelektualnih sposobnosti zbog starosti? Ili je gubitak spoznaje jednostavno posljedica fizičkog propadanja mozga zbog starenja?

Kako bi to otkrili, istraživači su ispitali gotovo 300 starijih osoba o njihovom sudjelovanju u intelektualnim aktivnostima tijekom cijelog života - kao što je čitanje knjiga, pisanje pisama i traženje djela u knjižnici. Zatim osobe rješavale testove kojima se mjerilo njihovo pamćenje i razmišljanje. Istraživači su otkrili da su osobe koje su vježbale svoje mentalne mišiće (neovisno o tome jesu li to radile ranije ili kasnije u životu) zadržale intelektualnu "gipkost" za razliku od osoba koje to nisu činile. Stoga, ako ste krenuli na plažu, ne zaboravite i šešir i knjigu, obje će vam stvari zaštititi glavu. » Potraži više...

Nužne su strože kontrole nad uvozom bumbara

07.08.2013.

Znanstvenici upozoravaju da su hitno potrebne strože kontrole pri uvozu bumbara u Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi se suzbile bolesti koje se šire na autohtone bumbare i pčele medarice. Upozorenje je stiglo nakon otkrića parazita kod više od tri četvrtine uvezenih kolonija bumbara koje su testirali. Dok divlje vrste pčela i ostali insekti oprašuju mnoge usjeve, uvezeni su bumbari ključni element za oprašivanje stakleničkih usjeva poput rajčice. Također ih koristimo za poboljšavanje oprašivanja drugih prehrambenih usjeva poput jagoda, a sada ih se reklamira za korištenje u vrtovima stanovništva. Trgovina je velika i raširena: 40-50.000 komercijalno proizvedenih kolonija bumbara - od kojih svaka sadrži do 100 radilica - godišnje se uvozi u Ujedinjeno Kraljevstvo, a u svijetu se svake godine proda više od milijun kolonija.

Posljednje je promatranje otkrilo da uvezene kolonije bumbara prenose cijeli niz parazita, uključujući tri glavna parazita u bumbara ("Crithidia bombi", "Nosema bombi" i "Apicystis bombi"), tri parazita pčele medarice ("Nosema apis", "Ascosphaera apis" i "Paenibacillus larvae"), te dva parazita koji mogu zaraziti i bumbare i pčele medarice ("Nosema ceranae" i virus deformiranog krila). Rezultati ukazuju da trenutni propisi i protokoli koji uređuju uvoz bumbara nisu učinkoviti. Trenutačno su dozvole potrebne samo za neautohtone podvrste. Iako licence uvjetuju da kolonije budu zdrave, kolonije koje stižu u Ujedinjeno Kraljevstvo ne podvrgavaju se provjerama kako bi se osigurala usklađenost, a pravilnici se ne odnose na uvoz domaćih podvrsta.

Iako je ovo prva studija te vrste u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanja u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i Japanu sugeriraju da bi paraziti koji su uvedeni s bumbarima namijenjenima za komercijalne svrhe mogli biti glavni uzrok smanjenja populacije nekoliko vrsta bumbara, uključujući "Bombus dahlbomii" u Argentini, odnosno "Bombus terricola" i "Bombus pensylvanicus" u Sjevernoj Americi. » Potraži više...

Osobnost može predvidjeti volite li začinjenu hranu

07.08.2013.

Određeni aspekti osobnosti pojedinca mogu biti odlučujući faktor u tome sviđa li mu se hrana koja je obična i blaga ili začinjena i ljuta. Nadia Byrnes, kandidat za doktora znanosti na Državnom sveučilištu u Pensilvaniji, predočila je svoje istraživanje koje je trebalo utvrditi je li bilo korelacije između tipova osobnosti i sklonosti prema ljutoj i začinjenoj hrani. Provela je studiju na 184 sudionika (nepušači starosti od 18 do 45 godina) bez ikakvih poznatih problema koji bi ugrožavali njihovu sposobnost okusa.

Byrnes je procijenila grupu pomoću testa "Arnett Inventory of Sensation Seeking" (Arnettov popis traženja uzbuđenja - skraćeno AISS). Oni u grupi koji su postigli bolji rezultat na testu AISS smatraju se otvorenijima za rizike i nova iskustva, dok su oni s manje bodova manje otvoreni za takve stvari.

Ispitanici su dobili 25 mikrometara kapsaicina, aktivnog sastojka čili papričice, te su zatraženi da procijene koliko im se svidio začinjen obrok dok se intenzitet okusa ljutine zbog kapsaicina pojačavao. Oni u grupi koji su imali ispodprosječan rezultat na testu AISS brzo su odbili obrok kako se ljutina sve više pojačavala. Osobe koji su imale iznadprosječan rezultat na testu AISS imale su dosljedno visoku sklonost obroku, čak i kada se ljutina pojačavala. » Potraži više...

"Smeđi ocean" može potaknuti tropske ciklone u unutrašnjosti

07.08.2013.

U ljeto 2007. godine, tropska oluja "Erin" je zbunila meteorologe. Većina tropskih ciklona oslabi nakon dolaska nad kopno, a uzroci za to su mnogobrojni, od trenja i poprečnog vjetra do gubitka oceana kao izvora toplinske energije. Ali ne i Erin. Oluja je ojačala kada je prolazila Teksasom. Ciklon Erin je postao jači nego što je ikada bio iznad oceana dok je prelazio preko južnih ravnica. Erin je primjer novoutvrđene kategorije kopnenog tropskog ciklona koji zadržava ili uvećava snagu nakon dolaska nad kopno, ukazuje istraživanje Therese Andersen i Marshalla Shepherda sa Sveučilišta Georgia u Ateni, koje je financirala NASA.

Prije dolaska nad kopno, tropske oluje dobivaju energiju iz toplih voda oceana. Oluje u novoutvrđenoj kategoriji umjesto toga dobivaju energiju iz obilnog isparavanja zemljine vlage - što je fenomen koji Andersen i Shepherd nazivaju "smeđi ocean". "Kopno u suštini oponaša vlagom zasićenu okolinu oceana, u kojoj je oluja nastala", izjavila je Andersen. Studija je prva globalna procjena snage i strukture kopnenih tropskih ciklona nakon dolaska nad kopno, kao i vremenskih uvjeta i uvjeta u okolini u kojima se pojavljuju. "Bolje razumijevanje podvrsta kopnenih oluja i različitosti u fizikalnim postupcima koji ih pokreću mogli bi u konačnici poboljšati vremenske prognoze", izjavila je Andersen. "Predviđanje i pravovremena upozorenja mogu pomoći da se šteta i gubitak života zbog velikih poplava, jakih vjetrova i ostalih opasnosti tropskih ciklona svedu na minimum".

Andersen i Shepherd ukazuju da se okruženje smeđeg oceana sastoji od tri mjerljiva uvjeta. Prvo, niža razina atmosfere oponaša tropsku atmosferu s minimalnom promjenom u temperaturi. Drugo, zemlja u blizini oluje treba sadržavati obilje vlage. Napokon, isparavanje vlage iz tla otpušta latentnu vrućinu, za koju je tim otkrio da u prosjeku mora iznositi najmanje 70 vata po četvornom metru. Za usporedbu, latentni toplinski tok iz oceana iznosi prosječno oko 200 vata po četvornom metru. » Potraži više...