Elektroničke knjige još su uvijek nedovoljno dotjerane da bi zamijenile tintu i papir
Amazonova objava prošlog ljeta bila je šokantna: prvi put je prodano više elektroničkih nego papirnatih knjiga (kao i u razdoblju koje je uslijedilo). Ali Amazon je naveo samo relativnu prodaju, a ne stvarne količine. Nije spomenuo da njegove e-knjige većine najboljih prodavatelja imaju cijenu od točno 10 dolara, dok, primjerice, iste tvrdo ukoričene knjige imaju cijenu od 25 dolara. Također, nije naveo ništa o prodaji džepnih izdanja (kojih se prodaje najviše). Bez toga vijesti su zvučale baš kao da tiskane knjige izumiru, zajedno s dijelom naših kulturnih duša. Izgubili bismo zadovoljstvo držanja čvrstog uvezanog sveska, zadovoljstvo okretanja stvarnih stranica, čak i lijepe korice koje nam omogućavaju da vidimo što drugi čitaju u podzemnoj željeznici. No sahrana tiskane knjige preuranjena je iz tri razloga.
Kao prvo, ljudski je podcijeniti vrijeme potrebno za dolazak složenih tehnologija. Godina 2001. iz filma "2001: Odiseja u svemiru" daleko je iza nas, pa ipak još uvijek ne putujemo nonšalantno među zvijezdama. Prema filmu "Terminator", vladino računalo Skynet već bi posljednjih 13 godina trebalo nadzirati naše nuklearne bombe. A ako se mračna distopija 2019. godine iz filma "Blade Runner" stvarno namjerava dogoditi, bolje joj je da požuri.
Kao drugo, kada se takve tehnološke promjene dogode, one obično ne brišu postojeću tehnologiju; umjesto toga joj se jednostavno priključe. Suprotno očekivanjima, televizija nije iskorijenila radio. Ni elektronička pošta nije iskorijenila pisma; ured bez papira možda nikada neće postojati. Iz istog razloga, e-knjige neće iskorijeniti papirnate knjige. Zasad postoji treći problem: nedotjeranost same tehnologije e-knjige.
Danas možete kupiti čitače e-knjiga od desetak tvrtki kao što su naprimjer Amazon, Barnes & Noble, Sony i druge. Cijene su pale - Kindle bi vas 2007. godine koštao 400 dolara; današnji poboljšani model ima cijenu od tek 140 dolara. No još uvijek su dovoljno skupi da potaknu ljutnju ako ga izgubite ili vam ga netko ukrade. Mnogo su krhkiji od knjiga. Mogu ostati bez napajanja, pa nećete imati što za čitati. Nadalje, većina ima zaslone s e-tintom. E-tinta izgleda kao crna tinta na svijetlosivom papiru. Nema pozadinskog svjetla, nema blještavila – i ne treba se nikad isključiti, jer e-tinta crpi energiju samo pri okretanju stranice. U tom trenutku, kratki električni naboj povlači milijune čestica u slova. Tamo ostaju zauvijek, čak i ako uklonite bateriju.
No e-tinta je spora. Sa svakim okretajem stranice dolazi do ometajućeg crno-bijelo-crnog sijevanja kad zaslon briše jednu stranicu da bi se pripremio za sljedeću. Kod nekih čitača taj prekid traje jednu punu sekundu. Pa ipak, najveći problem su same e-knjige. Nakladnici inzistiraju na tome da e-knjige budu zaštićene autorskim pravom. Kao što se i može očekivati, svaka tvrtka koristi različitu zaštitu. Ne možete čitati knjigu za Kindle na čitaču Nook ili knjigu za Sonyjev čitač na iPad-u.
Još uvijek možete čitati tiskanu knjigu staru 200 godina. No izgledi da ćete za 200, ili čak 20 godina moći pročitati jednu od današnjih e-knjiga, jednaki su nuli. Ne, nećete moći dati staru e-knjigu svojoj djeci. Nećete je moći dati ni svom prijatelju; ne možete je preprodati ni pokloniti. To se ne čini u redu. Zašto ne biste nekome mogli proslijediti e-knjigu baš kao što prosljeđujete tiskanu? Platili ste je, zar ne?
Nemojmo se zavaravati: prodaja e-knjiga će nastaviti rasti. Tehnologija zaslona će se povećavati, a cijene će padati. Zapravo je teoretski moguće da će odvjetnici nakladnika malo popustiti po pitanju autorske zaštite. No zasad je naslov "Tiskane knjige su mrtve" objavljen zaista, zaista prerano. » Potraži više...