JPMorgan upozorava na hipotekarne profite
15.08.2013.
Jamie Dimon, izvršni direktor financijske kuće JPMorgan Chase, upozorio je na "dramatično smanjenje" hipotekarnih profita u budućnosti. JPMorgan Chase i Wells Fargo, dvije najveće američke banke po tržišnoj vrijednosti, premašile su procjene analitičara, sa 6,5 milijardi dolara i 5,5 milijardi dolara neto prihoda u drugom tromjesečju. Međutim, obje su pokazale simptome povlačenja sredstava zbog očekivanog kraja politike krajnje niskih kamatnih stopa FED-a. Gospodin Dimon upozorava da bi kraj vala hipotekarnog refinanciranja značajno smanjio profit kada bi stope ostale iste ili rasle. Tim Sloan, financijski direktor banke Wells Fargo, navodi: "Ovo je jednostavna matematika".
Međutim, stanje u hipotekarnom poslovanju zabrinulo je ulagače. Prosječna kamatna stopa na 30-godišnji fiksni hipotekarni kredit jučer se održala na 4,52 posto, prema istraživačkom poduzeću Bankrate.com. To je porast veći od jednog postotnog boda u dva mjeseca. Posljednji anketni podaci Udruženja hipotekarnih bankara (MBA - Mortgage Bankers Association) bilježe pad kreditnih zahtjeva otkad su kamate prije dva mjeseca počele oštro rasti. MBA navodi da su zahtjevi za zajmove za novogradnju pali 15 posto u lipnju u usporedbi s prošlim mjesecom, dok se tjedni indeks zahtjeva za hipotekarnim refinanciranjem prepolovio od početka svibnja.
Međutim, mjesečna anketa potrošačkog raspoloženja zabilježila je snažan rast broja ljudi koji vide navedene rastuće kamatne stope kao razlog zbog kojeg bi ovo moglo biti "dobro vrijeme za kupovinu kuće". "Američka potrošačka bilanca je u prilično dobrom stanju ovih dana", izjavio je jedan član uprave iz bankarske industrije. » Potraži više...
Prvi globalni atlas morskog planktona
15.08.2013.
Kako bi započeli identifikaciju gdje, kada i koliko oceanskog planktona postoji diljem svijeta, grupa međunarodnih istraživača izradila je prvi globalni atlas popisujući morski plankton, veličine u rasponu od bakterija do meduza. Ovaj atlas, poznat pod nazivom "Podaci o biomasi morskog ekosustava" (MAREDAT - Marine Ecosystem Biomass Data), predstavlja prvi korak prema cjelovitom inventaru morskog života na temelju broja pojedinačnih stanica ili organizama. To će pomoći istraživačima da bolje shvate biološku raznolikost mora u cilju njenog očuvanja i nadzora, a rezultat je suradnje među znanstvenicima diljem svijeta. Jedan od mnogih iznenađujućih rezultata iz studije je taj da su u gornjim slojevima oceana biomase fitoplanktona i zooplanktona približno iste veličine.
Baza podataka MAREDAT je otvorenog koda i dostupna je putem javne internetske stranice. Dosad je u njoj zabilježeno oko pola milijuna mjerenja biomase planktona, koja su ugrubo podijeljena na 12 skupina planktona. Svaka skupina ima zasebnu bazu podataka. Podatke i dokumentaciju može preuzeti bilo koji istraživač. Znanstvenici se nadaju da će s vremenom u ovu bazu podataka dodati i druge dosadašnje i nanovo prikupljene podatke za one skupine planktona koje se već nalaze u bazi podataka, kao i proširiti bazu na druge skupine planktona.
Za prvo izdanje baze MAREDAT, globalnog atlasa morskog planktona, bile su potrebne tri godine rada kako bi se prikupilo i razvrstalo informacije dobivene iz pola milijuna izmjerenih podataka. Podaci će imati širok raspon primjena u oceanografiji i klimatologiji, što uključuje i pomoć znanstvenicima prilikom izrade računalnog modela za predviđanje učinka klimatskih promjena i povećanja kiselosti mora. » Potraži više...
Gušteri pokazuju da je evolucija predvidljiva
15.08.2013.
Biolozi već dugo raspravljaju o predvidivosti evolucije tijekom milijuna godina, navodi Luke Mahler, postdoktorski stipendist Kalifornijskog sveučilišta u Davisu i prvi autor ovog rada. Primjerice, Stephen Jay Gould je predvidio da bismo, u slučaju "vraćanja trake evolucije na početak" i njenog ponovnog pokretanja, dobili u potpunosti drugi ishod. S druge strane, postoji niz primjera u kojima vrste koje žive u sličnim vrstama staništa neovisno evoluiraju u slične oblike. "Ovo je veliko pitanje u evolucijskoj biologiji, ali i vrlo teško za ispitivanje", kaže Mahler.
Mahler je za svoje testne subjekte koristio guštere Anole, koji žive na Kubi, Haitiju, Dominikanskoj Republici, Jamajci i Puerto Ricu. Gušteri Anole počeli su naseljavati ove otoke, koji su svi slični u pogledu klime i okoliša, prije otprilike 40 milijuna godina, a kada su stigli počeli su se množiti, što je rezultiralo raznolikošću vrsta na svakom od otoka. Istraživači su proučili 100 od ukupno 119 vrsta otočnih guštera Anola, mjereći proporcije tijela divljih i muzejskih primjeraka i usporedili ih s proporcijama guštera s drugih otoka. Otkrili su zapanjujući stupanj sličnosti - na svakom je otoku evolucija stvorila guštere vrlo sličnog izgleda koji borave u sličnim okruženjima. "Uz nekoliko iznimaka, za svaku vrstu na jednom otoku postoji odgovarajuća vrsta na drugim otocima", kaže Mahler. » Potraži više...
Otkrivena je palača kralja Davida
15.08.2013.
Dvije kraljevske javne zgrade, objekte kakvi prethodno nisu pronađeni u Kraljevstvu Jude u desetom stoljeću prije Krista, otkrili su prošle godine istraživači s Hebrejskog sveučilišta i Izraelske službe nadležne za starine na lokaciji Khirbet Qeiyafa - utvrđenom gradu u Judeji koji datira iz vremena kralja Davida i poistovjećen je s biblijskim gradom Shaaraimom. Istraživači, profesor Yossi Garfinkel s Hebrejskog sveučilišta i Saar Ganor iz Izraelske službe nadležne za starine, jednu od zgrada identificirali su kao Davidovu palaču, a drugi je objekt služio kao ogromno kraljevsko administrativno skladište.
Khirbet Qeiyafa je do danas najbolji otkriveni primjer utvrđenog grada iz vremena kralja Davida. Na vrhu grada je otkriven južni dio velike palače koja se prostirala na površini većoj od 1.000 kvadratnih metara. Zid koji okružuje palaču dugačak je 30 metara, a impresivan ulaz je smješten u prolazu kojim se direktno silazi do južnog ulaza u grad, nasuprot Dolini Elah. Oko rubnog dijela palače nalazile su se prostorije u kojima su pronađene razne instalacije - dokazi o postojanju metalne industrije, kao i posebne lončarske posude uvezene iz Egipta.
Palača je smještena u centru lokacije i kontrolira sve kuće u gradu koje su smještene ispod nje. Odavde je sjajno motrište s kojeg je moguće vidjeti nadaleko, od dalekog Sredozemnog mora na zapadu do planina Hebron i Jeruzalema na istoku. To je idealno mjesto s kojeg se mogu slati poruke signalizacijom uz pomoć vatre. Nažalost, veći dio ove palače uništen je u bizantskom razdoblju 1.400 godina kasnije, kada je na toj lokaciji sagrađena utvrđena kuća na poljoprivrednom gospodarstvu. » Potraži više...
Vježbanje mozga je korisno u bilo kojoj životnoj dobi
07.08.2013.
Čitanje jedne knjige na dan može vas poštedjeti demencije. Čak i ako ih čitate kao dijete. Studija je utvrdila da vježbanje mozga u bilo kojoj životnoj dobi može očuvati pamćenje. Prethodne su studije pokazale da su aktivnosti koje osnažuju mozak povezane s odgađanjem pada spoznajnih sposobnosti u starosti. Ali zašto? Stvara li vježbanje mozga na neki način međuspremnik koji onemogućava smanjenje intelektualnih sposobnosti zbog starosti? Ili je gubitak spoznaje jednostavno posljedica fizičkog propadanja mozga zbog starenja?
Kako bi to otkrili, istraživači su ispitali gotovo 300 starijih osoba o njihovom sudjelovanju u intelektualnim aktivnostima tijekom cijelog života - kao što je čitanje knjiga, pisanje pisama i traženje djela u knjižnici. Zatim osobe rješavale testove kojima se mjerilo njihovo pamćenje i razmišljanje. Istraživači su otkrili da su osobe koje su vježbale svoje mentalne mišiće (neovisno o tome jesu li to radile ranije ili kasnije u životu) zadržale intelektualnu "gipkost" za razliku od osoba koje to nisu činile. Stoga, ako ste krenuli na plažu, ne zaboravite i šešir i knjigu, obje će vam stvari zaštititi glavu. » Potraži više...
Nužne su strože kontrole nad uvozom bumbara
07.08.2013.
Znanstvenici upozoravaju da su hitno potrebne strože kontrole pri uvozu bumbara u Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi se suzbile bolesti koje se šire na autohtone bumbare i pčele medarice. Upozorenje je stiglo nakon otkrića parazita kod više od tri četvrtine uvezenih kolonija bumbara koje su testirali. Dok divlje vrste pčela i ostali insekti oprašuju mnoge usjeve, uvezeni su bumbari ključni element za oprašivanje stakleničkih usjeva poput rajčice. Također ih koristimo za poboljšavanje oprašivanja drugih prehrambenih usjeva poput jagoda, a sada ih se reklamira za korištenje u vrtovima stanovništva. Trgovina je velika i raširena: 40-50.000 komercijalno proizvedenih kolonija bumbara - od kojih svaka sadrži do 100 radilica - godišnje se uvozi u Ujedinjeno Kraljevstvo, a u svijetu se svake godine proda više od milijun kolonija.
Posljednje je promatranje otkrilo da uvezene kolonije bumbara prenose cijeli niz parazita, uključujući tri glavna parazita u bumbara ("Crithidia bombi", "Nosema bombi" i "Apicystis bombi"), tri parazita pčele medarice ("Nosema apis", "Ascosphaera apis" i "Paenibacillus larvae"), te dva parazita koji mogu zaraziti i bumbare i pčele medarice ("Nosema ceranae" i virus deformiranog krila). Rezultati ukazuju da trenutni propisi i protokoli koji uređuju uvoz bumbara nisu učinkoviti. Trenutačno su dozvole potrebne samo za neautohtone podvrste. Iako licence uvjetuju da kolonije budu zdrave, kolonije koje stižu u Ujedinjeno Kraljevstvo ne podvrgavaju se provjerama kako bi se osigurala usklađenost, a pravilnici se ne odnose na uvoz domaćih podvrsta.
Iako je ovo prva studija te vrste u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživanja u Sjevernoj Americi, Južnoj Americi i Japanu sugeriraju da bi paraziti koji su uvedeni s bumbarima namijenjenima za komercijalne svrhe mogli biti glavni uzrok smanjenja populacije nekoliko vrsta bumbara, uključujući "Bombus dahlbomii" u Argentini, odnosno "Bombus terricola" i "Bombus pensylvanicus" u Sjevernoj Americi. » Potraži više...
Osobnost može predvidjeti volite li začinjenu hranu
07.08.2013.
Određeni aspekti osobnosti pojedinca mogu biti odlučujući faktor u tome sviđa li mu se hrana koja je obična i blaga ili začinjena i ljuta. Nadia Byrnes, kandidat za doktora znanosti na Državnom sveučilištu u Pensilvaniji, predočila je svoje istraživanje koje je trebalo utvrditi je li bilo korelacije između tipova osobnosti i sklonosti prema ljutoj i začinjenoj hrani. Provela je studiju na 184 sudionika (nepušači starosti od 18 do 45 godina) bez ikakvih poznatih problema koji bi ugrožavali njihovu sposobnost okusa.
Byrnes je procijenila grupu pomoću testa "Arnett Inventory of Sensation Seeking" (Arnettov popis traženja uzbuđenja - skraćeno AISS). Oni u grupi koji su postigli bolji rezultat na testu AISS smatraju se otvorenijima za rizike i nova iskustva, dok su oni s manje bodova manje otvoreni za takve stvari.
Ispitanici su dobili 25 mikrometara kapsaicina, aktivnog sastojka čili papričice, te su zatraženi da procijene koliko im se svidio začinjen obrok dok se intenzitet okusa ljutine zbog kapsaicina pojačavao. Oni u grupi koji su imali ispodprosječan rezultat na testu AISS brzo su odbili obrok kako se ljutina sve više pojačavala. Osobe koji su imale iznadprosječan rezultat na testu AISS imale su dosljedno visoku sklonost obroku, čak i kada se ljutina pojačavala. » Potraži više...
"Smeđi ocean" može potaknuti tropske ciklone u unutrašnjosti
07.08.2013.
U ljeto 2007. godine, tropska oluja "Erin" je zbunila meteorologe. Većina tropskih ciklona oslabi nakon dolaska nad kopno, a uzroci za to su mnogobrojni, od trenja i poprečnog vjetra do gubitka oceana kao izvora toplinske energije. Ali ne i Erin. Oluja je ojačala kada je prolazila Teksasom. Ciklon Erin je postao jači nego što je ikada bio iznad oceana dok je prelazio preko južnih ravnica. Erin je primjer novoutvrđene kategorije kopnenog tropskog ciklona koji zadržava ili uvećava snagu nakon dolaska nad kopno, ukazuje istraživanje Therese Andersen i Marshalla Shepherda sa Sveučilišta Georgia u Ateni, koje je financirala NASA.
Prije dolaska nad kopno, tropske oluje dobivaju energiju iz toplih voda oceana. Oluje u novoutvrđenoj kategoriji umjesto toga dobivaju energiju iz obilnog isparavanja zemljine vlage - što je fenomen koji Andersen i Shepherd nazivaju "smeđi ocean". "Kopno u suštini oponaša vlagom zasićenu okolinu oceana, u kojoj je oluja nastala", izjavila je Andersen. Studija je prva globalna procjena snage i strukture kopnenih tropskih ciklona nakon dolaska nad kopno, kao i vremenskih uvjeta i uvjeta u okolini u kojima se pojavljuju. "Bolje razumijevanje podvrsta kopnenih oluja i različitosti u fizikalnim postupcima koji ih pokreću mogli bi u konačnici poboljšati vremenske prognoze", izjavila je Andersen. "Predviđanje i pravovremena upozorenja mogu pomoći da se šteta i gubitak života zbog velikih poplava, jakih vjetrova i ostalih opasnosti tropskih ciklona svedu na minimum".
Andersen i Shepherd ukazuju da se okruženje smeđeg oceana sastoji od tri mjerljiva uvjeta. Prvo, niža razina atmosfere oponaša tropsku atmosferu s minimalnom promjenom u temperaturi. Drugo, zemlja u blizini oluje treba sadržavati obilje vlage. Napokon, isparavanje vlage iz tla otpušta latentnu vrućinu, za koju je tim otkrio da u prosjeku mora iznositi najmanje 70 vata po četvornom metru. Za usporedbu, latentni toplinski tok iz oceana iznosi prosječno oko 200 vata po četvornom metru. » Potraži više...
NASA-ina tehnologija bi mogla donijeti sigurnost u rudnike
07.08.2013.
Tehnologija koju koristi NASA kako bi zaštitila osoblje koje radi s opasnim plinovima uskoro bi mogla biti tražena i za brojne primjene u spašavanju života, kao i za nove svemirske letove ove agencije s ljudskom posadom. Sustav po nazivu "Cryogenic Refuge Alternative Supply System" (CryoRASS) i manja naprtnjača ispunjena tekućim zrakom koja se razvija u Biomedicinskom laboratoriju u Svemirskom centru Kennedy imaju potencijal pohraniti dva puta veću količinu zraka od tradicionalnih sustava za komprimirani plin. Glavni NASA-in inženjer David Bush i nekoliko timova započeli su raditi na oba sustava u rujnu 2012. godine.
Američki državni institut za zaštitu na radu i zdravlje (NIOSH) financijski podupire oba projekta u nadi da će sustavi zasnovani na tekućem zraku biti kadri promijeniti način na koji rudari u ugljenokopima traže utočište ili bježe od podzemne katastrofe. Bush i njegov tim vide mnogo više potencijala za kriogensku tehnologiju u smislu operacija spašavanja, u rasponu od komercijalnih primjena do budućih svemirskih misija s posadom. "Uzbuđeni smo zbog ove kriogenske tehnologije jer ona ima potencijal spašavati živote i povećati sigurnost u rudnicima", kaže Bush. "Trenutačno rudnici koriste velike snopove cijevi s komprimiranim zrakom bez hlađenja. Naše rješenje koristi manje spremnike pod nižim tlakom tekućeg zraka, koji imaju hlađenje". » Potraži više...
U orbiti oko Neptuna je otkriven novi mjesec
07.08.2013.
Svemirski teleskop "Hubble" je otkrio mali mjesec u orbiti oko Neptuna koji nikad prije nije bio viđen, pokazuju nove fotografije, podižući tako broj satelita divovskog plavog planeta na 14. Novopronađeni Neptunov mjesec - nazvan "S/2004 N1" otkriven je 1. srpnja najnovijom analizom starijih snimaka svemirskog teleskopa "Hubble", rekli su znanstvenici. Novopronađeni satelit je najmanji poznati Neptunov mjesec i ima promjer od samo 12 milja (19 kilometara).
"Mjeseci kruže u orbiti vrlo brzo, tako da smo morali smisliti način na koji ćemo slijediti njihovo kretanje kako bismo mogli iznijeti pojedinosti o sustavu", navodi u priopćenju znanstvenik s Instituta SETI, Mark Showalter, koji je otkrio mjesec. "To je isti razlog zbog kojeg sportski snimatelj prati sportaša koji trči - sportaš ostaje u fokusu, ali se pozadina zamuti".
Mjesec je tako malen i teško vidljiv da je čak izmakao i NASA-inoj svemirskoj letjelici Voyager 2 kada je proletjela pored Neptuna 1989. godine. Istovremeno, Voyager 2 je otkrio šest prethodno nepoznatih mjeseca u orbiti oko plavog planeta, naveli su dužnosnici NASA-e. "S/2004 N1" je oko 100 milijuna puta bljeđi od najtamnije zvijezde koja se može vidjeti golim okom, izjavili su dužnosnici NASA-e.
Svemirski teleskop "Hubble" je lansiran 1990. godine i sve od tada natrag na Zemlju šalje izvanredne slike nebeskih prizora. Dužnosnici NASA-e se nadaju da će uspjeti održati ovaj svemirski teleskop u pogonu barem do 2018. godine, kada se očekuje lansiranje njegovog nasljednika, svemirskog teleskopa "James Webb". » Potraži više...
Inteligentni nož za kirurge
07.08.2013.
Znanstvenici su razvili "inteligentni nož" koji odmah može reći kirurgu je li tkivo kojeg reže zahvaćeno karcinomom ili nije. U prvoj studiji u kojoj je ovaj izum testiran u operacionoj sali, nož "iKnife" je postavio dijagnozu uzorka tkiva kod 91 pacijenata uz točnost od 100 posto, pružajući istog trenutka podatke za čije je otkrivanje u pravilu potrebno pola sata laboratorijskih testova.
Kirurg u pravilu vadi tumor zajedno s malim dijelom zdravog tkiva. Međutim, isključivo na temelju vida je često nemoguće odrediti koje je tkivo zahvaćeno karcinomom. Svaka peta pacijentica kojoj je operiran rak dojke mora se podvrgnuti i drugoj operaciji kako bi se karcinom u potpunosti uklonio. U slučajevima kada postoji sumnja, uklonjeno se tkivo šalje na pregled u laboratorij dok pacijent ostaje pod punom narkozom.
Nož iKnife se temelji na elektrokirurgiji, tehnologiji koja je izumljena 1920-tih godina i koja je danas često u upotrebi. Elektrokirurški noževi koriste električnu struju za brzo spaljivanje tkiva, režući ga uz istovremeno smanjivanje gubitka krvi. Pritom tkivo ishlapljuje, te stvara dim koji u pravilu usisava sistem za ventilaciju. Nož iKnife radi tako da usklađuje svoja očitavanja tijekom operacije s referentnom bazom podataka kako bi utvrdio koji se tip tkiva trenutno reže, a rezultat daje za manje od tri sekunde.
Kod operacije karcinoma cilj je izvaditi što manje zdravog tkiva, ali je svakako potrebno osigurati da se karcinom ukloni u potpunosti. Postoji stvarna potreba za tehnologijom koja može pomoći kirurgu da utvrdi koji tkivo treba izrezati, a koje treba ostaviti. Ova studija pokazuje da iKnife ima potencijal ovo učiniti, a to bi moglo imati ogroman utjecaj na medicinu. » Potraži više...
Bolje baterije za električne automobile
01.08.2013.
Električni automobili su budućnost - pogled koji jednako dijeli i vlada i automobilska industrija. Milijun osobnih automobila na električni pogon nalazit će se do 2020. godine na cestama u Njemačkoj. ADAC, njemačka auto organizacija, otkrila je u anketi da bi 74 posto anketiranih osoba kupilo električni automobil kada ne bi moralo raditi kompromis u vezi cijene, udobnosti i sigurnosti.
Kada je u pitanju doseg, potrošači nisu nimalo voljni raditi kompromis. Oko jedne trećine vozača traži doseg od najmanje 500 kilometara. Međutim, manjak elektropunionica i ograničen vijek trajanja baterije do danas su sprječavali da kompaktna električna vozila postanu dio svakodnevice. Litij-ionske baterije koje koristi većina proizvođača automobila jednostavno su preteške, preskupe i prebrzo se prazne. Novi materijali bi trebali povećati radnu učinkovitost, vijek trajanja i sigurnost uređaja za pohranu energije, ali je razvoj tih vrsta materijala dugotrajan i skup.
Istraživači s Fraunhoferovog instituta za industrijsku matematiku ITWM u Kaiserslauternu razvijaju softver kako bi simulirali rad litij-ionske baterije, koji bi zatim ubrzao ovaj postupak i učinio ga djelotvornijim. Novi softver je nazvan "BEST", što je kratica za "Battery and Electrochemistry Simulation Tool" (alat za simulaciju baterija i elektrokemije).
Litij-ionska baterija se sastoji od dvije porozne elektrode odvojene membranom, a ispunjena je elektrolitom. Kada se baterija puni i prazni, nastaje strujanje iona litija između elektroda. "Učinkovitost rada baterije ovisi o materijalima koji se koriste u njenim komponentama. Ti materijali trebaju funkcionirati u međusobnom skladu", objašnjava Jochen Zausch, znanstvenik s ITWM-a. "Uz pomoć našeg softvera, moguće je simulirati razne kombinacije materijala, što nam omogućava na osmislimo idealan spoj. Više nije nužno provoditi testiranja po principu pokušaja i pogrešaka kao nekada".
Istraživači s Fraunhoferovog instituta ITWM uspješno su simulirali makroskopsku i mikroskopsku razinu cijele baterijske ćelije, kao i prijenosne i reakcijske procese samih iona litija. "Možemo pokazati mikroskopsku strukturu elektroda. Može se vidjeti svaka pojedinačna pora veličine 10 mikrometara - to je nešto što ne može učiniti niti jedan od današnjih gotovih programa. Položaj i oblik elektroda također je moguće mijenjati", kaže Zausch. Naposljetku, "BEST" bi trebao pomoći i proizvođačima automobila i proizvođačima uređaja za pohranu električne energije u izradi izdržljivih i sigurnih baterija s većim dometom, a istovremeno i bolje ubrzanje. » Potraži više...
Warlpiri - novi jezik
01.08.2013.
Mnogo je umirućih jezika u svijetu. Ali je najmanje jedan nedavno rođen, a stvorila su ga djeca iz zabačenog sela u sjevernoj Australiji. Carmel O'Shannessy, lingvistica sa Sveučilišta u Michiganu, bavi se već više od deset godina proučavanjem govora mladih i zaključila je da oni ne govore niti dijalekt niti mješavinu jezika po nazivu kreolski jezik, već je riječ o novom jeziku s jedinstvenim gramatičkim pravilima. Jezik koji je prozvan "Warlpiri" govore samo ljudi mlađi od 35 godina u Lajamanu, izoliranom selu u Australiji koje broji oko 700 stanovnika. Sve u svemu, oko 350 ljudi koristi se tim jezikom kao svojim materinjim jezikom.
U Lajamanu postoji osnovna škola, no za srednjoškolsko obrazovanje najviše djece pohađa internat u Darwinu. Tamo se govori engleski jezik. Međutim, oni međusobno nastavljaju komunicirati jezikom Warlpiri. Izolacija Lajamanua bi mogla imati veze sa stvaranjem novog načina govora. Selo je oko 550 milja južno od Darwina, a najbliže gospodarsko središte je Katherine, oko 340 milja sjeverno. Nema u potpunosti asfaltiranih cesta prema ili u samom Lajamanu; u kišnoj sezoni, od prosinca do svibnja, može biti teško ili nemoguće putovati čak i do malenih sela Yuendumu i Willowra približno 400 milja južno.
Zajednicu se podupire uglavnom iz javnih fondova. Ljudi rade u raznim državnim organizacijama - lokalnom upravnom vijeću, školama, zdravstvenoj klinici - ali postoji znatna nezaposlenost i podzaposlenost. U popisu stanovništva iz 2006. godine, gotovo je polovica stanovništva bila mlađa od 20 godina, a australska vlada procjenjuje da će se do 2026. godine broj starosjedilačkog stanovništva između 15 i 64 godine starosti povećati s današnjih otprilike 440 ljudi na 650 ljudi. O'Shannessy, koja je počela istraživati jezik 2002. godine, provodi od tri do osam tjedana godišnje u Lajamanu. Ona govori i razumije Warlpiri.
Ljudi u Lajamanu se često upuštaju u ono što lingvisti nazivaju zamjena kodova, odnosno tijekom razgovora miješaju jezike ili se prebacuju s jednog na drugi jezik. A mnoge riječi u jeziku Warlpiri potječu iz engleskog ili kreolskog. Međutim, Warlpiri nije samo kombinacija riječi iz različitih jezika. Peter Bakker, izvanredni profesor lingvistike na Sveučilištu Aarhus u Danskoj, koji je objavio mnogo radova o razvoju jezika, kaže da Warlpiri ne može biti pidžinski jezik, jer on nema izvorne govornike. Ne može biti niti kreolski, jer je kreolski novi jezik koji kombinira dva zasebna jezika. "Ovi mladi ljudi su razvili nešto u potpunosti novo", izjavio je. "Warlpiri im je očito materinji jezik". » Potraži više...
Prva beba koja je rođena nakon cjelokupne genetičke provjere embrija
01.08.2013.
Ono što čini posebnim Connora Levyja, bebu rođenu 18. svibnja, jest da su njegovi genomi prije njegovog rođenja bili sekvencirani u potrazi za abnormalnostima - što znači da su ga liječnici pregledali u stadiju embrija kako bi bili sigurni da su mu stanice zdrave. Postupak sekvenciranja gena je obično skup i dostupan je na mnogim klinikama za izvantjelesnu oplodnju. U slučaju Connora, to je postignuto sekvenciranjem sljedeće generacije (NGS - next-generation sequencing), koje bi moglo postati jeftina alternativa.
DNK je relativno velika molekula koja se sastoji od lanca baza po nazivu nukleotidi, a DNK sekvenciranje je proces uz pomoć kojeg razumijemo točan slijed tih baza u nekoj DNK. Ranije verzije komercijalnih metoda sekvenciranja DNK su gledale na cjelokupni DNK od prve baze do sljedeće, korak po korak. NGS se sastoji od nove skupine metoda koje ne idu od vrha do dna. Umjesto toga, istraživači rastavljaju niz u mnogo dijelova, a zatim ih sve istovremeno obrađuju. Jednom kad je to učinjeno, rezultati se spajaju.
Sekvenciranje sljedeće generacije bi moglo pomoći liječnicima u klinikama za izvantjelesnu oplodnju u odabiru embrija koji su najzdraviji i koji imaju najveće šanse za majčinu uspješnu trudnoću. U Connorovom slučaju, u sklopu kliničkog istraživanja, liječnici su pregledali stanice 5 embrija starih jedan dan i pregledali njihove kromosome kako bi utvrdili koji od njih imaju najveće izglede da se razviju u zdravu bebu.
Ova bi tehnologija mogla biti korisna obiteljima koje se odlučuju na potomstvo u kasnijoj životnoj dobi, uz pomoć klinike za izvantjelesnu oplodnju. Izgledi za nastanak embrija s krivim brojem kromosoma rastu sa starošću. Žene u dvadesetim godinama mogu imati jedan od 10 embrija s krivim brojem kromosoma, dok žene u tridesetim i četrdesetim godinama mogu stvoriti 25% do 75% abnormalnih embrija. Ideja je da se odabirom najzdravijih embrija poveća šansa za trudnoću i smanji broj pobačaja. Istraživači priznaju da bi ovaj postupak također mogao otvoriti vrata i nekim drugim, nemedicinskim svrhama, kao što su takozvane "dizajnerske bebe", što stvara potrebu za regulatornim postupcima. » Potraži više...
Može li jedna strana vašeg tijela biti alergičnija od druge?
01.08.2013.
Ima nekoliko mogućih objašnjenja za osjetljivost samo jedne strane tijela na određenu tvar. Jedna hipoteza je da je osjetljivija strana ona gdje je tvar prvotno izazvala reakciju, "a tamo su imunološke stanice koje se zadržavaju u tom području i mogu brže reagirati", navodi doktor Donald Belsito, dermatolog s Medicinskog centra Sveučilišta u Kolumbiji. To ima naziv "reakcija na temelju pamćenja".
Druga je hipoteza, rekao je, da najintenzivnije reagira ona strana koja doživi najveći podražaj kemijskog spoja koji uzrokuje početnu reakciju. Što je veća koncentracija kemijskog spoja koji uzrokuje alergiju, time je manja koncentracija potrebna da je ponovno aktivira.
U reakciji jedne strane u kojoj sudjeluju oči, dešnjaci imaju tendenciju trljati desno oko više od lijevog, učinivši da ta strana jače reagira. Mnoge alergijske stanice oko očiju, nazvane mastociti, oslobađaju kemijske spojeve koji uzrokuju otjecanje, crvenilo i jači svrbež. Mastociti u koži mogu biti češći u jednom području nego u drugom. U rijetkim slučajevima, ruka koja pokazuje veću osjetljivost na jednu vrstu alergijske injekcije može pokazati još ekstremniju reakciju na drugu vrstu injekcije. » Potraži više...
Hubble je otkrio plavi planet
01.08.2013.
Astronomi su, radeći sa svemirskim teleskopom Hubble u NASA-i, zaključili koja je stvarna boja planeta u orbiti zvijezde koja je udaljena 63 svjetlosne godine. To je planet HD 189733b, jedan od najbližih egzoplaneta kojeg je moguće vidjeti kad prolazi ispred svoje zvijezde, a njegova boja je kobaltno plava. Kada bismo ga gledali izravno, ovaj bi planet izgledao poput točke tamnoplave boje, koja podsjeća na boju Zemlje prilikom promatranja iz svemira.
Svemirski je teleskop Hubble i ranije mjerio promjene u boji svjetlosti planeta, za vrijeme i nakon prolaska iza njegove zvijezde. Uočio je blagi pad intenziteta svjetlosti i malu promjenu u boji svjetlosti. "Vidjeli smo da svjetlost postaje manje intenzivna u plavoj boji, ali ne u zelenoj ili crvenoj boji. Svjetlosti je nedostajalo u plavoj, ali ne i u crvenoj boji kada je planet bio sakriven", rekao je član istraživačkog tima Frederic Pont sa Sveučilišta u Exeteru. "To znači da je objekt koji je nestao bio plav". Ranija zapažanja su iznijela dokaze o disperziji plave svjetlosti na planetu. Posljednje Hubbleovo zapažanje potvrđuje ove dokaze.
Iako planet nalikuje Zemlji u pogledu boje, to nije svijet nalik Zemlji. Na tom turbulentnom stranom svijetu, dnevna temperatura iznosi gotovo 1.100 stupnjeva Celzija, a moguće je i da na njemu padaju staklene kiše - i to bočno - uz zavijanje vjetrova brzine 7,200 kilometara na sat. Kobaltno plava boja ne dolazi kao odraz tropskog oceana kao što je to slučaj na Zemlji, već maglovite i užarene atmosfere koja sadrži visoke oblake pomiješane sa silikatnim česticama. Silikati zbijeni u vrućini mogu stvoriti vrlo male kapljice stakla koje plavu svjetlost raspršuju više od crvene svjetlosti. » Potraži više...
Homo floresiensis - još jedna vrsta čovjeka?
01.08.2013.
Još od otkrića ostataka 2003. godine, znanstvenici raspravljaju predstavlja li Homo floresiensis zasebnu vrstu čovjeka, koja je možda potekla od patuljaste otočne populacije Homo erectus. Zbog malih dimenzija njegovog mozga vodila se rasprava oko toga je li malen mozak rezultat brojnih bolesti, od kojih je najznačajnija bolest poznata pod nazivom mikrocefalija. Na temelju analiza 3D podataka s površine lubanje, znanstvenici sada daju uvjerljivu potporu hipotezi da je Homo floresiensis bio zasebna vrsta čovjeka.
O podrijetlu ostataka Homo floresiensisa se mnogo raspravljalo. Ključna pitanja su: Jesu li ostaci predstavljali izumrlu vrstu čovjeka? Bi li mogla biti riječ o populaciji Homo erectusa, čiji je mali stas bio uzrokovan otočnim patuljastim rastom? Predložena moguća objašnjenja uključuju mikrocefaliju, Laronov sindrom ili endemsku hipotireozu ("kretenizam").
"Naši rezultati pružaju najcjelovitije dokaze do danas i povezuju lubanju Homo floresiensisa s izumrlim fosilnim ostacima ljudske vrste. Naša studija stoga demantira hipotezu da ovaj primjerak predstavlja suvremenog čovjeka s patološkim stanjem, poput mikrocefalije", izjavili su znanstvenici. » Potraži više...