Izgubljena amazonska šuma otkriva izgubljenu civilizaciju
Naznake moguće, dosad nepoznate drevne civilizacije izronile su ispod posječenih amazonskih šuma. Oko 260 divovskih avenija, kanala i ograda uočeni su iz zraka u području oko granice između Brazila i Bolivije. Tradicionalno se smatralo da prije dolaska Španjolaca i Portugalaca u 15. stoljeću nisu postojala složena društva u porječju Amazone - za razliku od Anda prema zapadu gdje su Inke izgradili svoje gradove. Sada krčenje šuma, povećani zračni promet i satelitske snimke kazuju nešto potpuno drugačije.
"Tome nema kraja," kaže Denise Schaan sa Sveučilišta savezne države Para u Belemu, u Brazilu, koja je došla do mnogih od ovih otkrića promatranjem s ravnina ili proučavajući snimke na Google Earthu. "Svakog tjedna pronalazimo nove građevine." Neke od njih su četvrtaste ili pravokutne, dok ostale tvore koncentrične krugove ili kompleksne geometrijske oblike poput šesterokuta i osmerokuta spojenih avenijama ili putovima. Istraživači ih zovu "geoglifi". Njihovo otkriće u području sjeverne Bolivije i zapadnog Brazila nadovezuje se na druga nedavna izvješća o golemim raštrkanim nizovima međusobno povezanih sela poznatih kao "gradova-vrtova" u sjevernom središnjem Brazilu, iz oko 1400. godine. Međutim, građevine iskopane na lokalitetima u gradovima-vrtovima nisu dosljedno slične jedne drugima ili geometrijskih oblika poput geoglifa, upozorava Schaan.
"Čvrsto sam uvjerena da nema izravne povezanosti između gradova-vrtova iz područja Xingu i geoglifa," smatra Martti Pärssinen iz Udruge finskih kulturnih i akademskih instituta u Madridu, u Španjolskoj, koji surađuje sa Schaan. "Međutim, oba otkrića pokazuju da su [gorska] područja zapadne Amazone bila gusto naseljena mnogo prije europske invazije." Geoglife čine kanali široki najviše 11 metara i 1 do 2 metra duboki. Promjer im je između 90 i 300 metara, a smatra se da potječu iz razdoblja od prije 2000. godina do 13. stoljeća (Antiquity, sv. 83, str. 1084).
Iskopavanjima je otkrivena keramika, kamenje za mljevenje i drugi znaci ljudskog obitavanja na nekima od lokaliteta, ali ne na svima. To ukazuje na to da su neki lokaliteti imali isključivo obrednu funkciju, dok su se neki možda koristili i za obranu. Ono što je neobično za obrambene građevine, međutim, jest da je zemlja bila nagomilana izvan jaraka, a i oni su izrazito simetrični. "Kada razmišljate o obrani, samo želite sagraditi zid ili jarak," kaže Schaan. "Ne morate raditi izračune kako bi oni ispali okrugli ili četvrtasti." Mnoge građevine su okrenute prema sjeveru i istraživačka skupina istražuje jesu li možda imale astronomsko značenje.
"Mnoge velike rane civilizacije osnovane su uz rijeke, a Amazona je u tom smislu već jako dugo podcijenjena i zanemarena," tvrdi Colin McEwan, ravnatelj odjela za Sjevernu i Južnu Ameriku pri Britanskom muzeju u Londonu. Iako nema dokaza da su Amazonci gradili piramide ili izumili pismo poput društava u drevnom Egiptu ili Mezopotamiji, "u smislu trenda prema rastućoj društvenoj složenosti i pripitomljenju krajolika, to područje nije bila samo netaknuta šuma s izoliranim nomadskim plemenima", dodaje McEwan. "Riječ je o samostalnim, sjedilačkim i dugoročno vrlo uspješnim kulturama." Iako se neki lokaliteti Inka nalaze samo 200 kilometara zapadno od geoglifa, Inka građevine nisu pronađene na ovim lokalitetima. Također, ne čini se da imaju išta zajedničko s Nasca geoglifima iz Perua. » Potraži više...