Izumiteljstvo na pravi način – tragom braće Wright
Inženjer James Dyson razgovara o svojim izumiteljskim inspiracijama, svojem povratku robotici i o tome kako bi 3D tisak mogao dovesti do izumiteljstva dostupnog svima Kada su početkom prošlog stoljeća braća Wright počela s razvojem prve kontrolabilne motorizirane letjelice teže od zraka, morali su izumiti gotovo sve što im je bilo potrebno da njihova letjelica Flyer ("Letač") poleti. Nisu imali drugog izbora: postojeće konstrukcije krila bile su potpuno neodgovarajuće, a propeleri koji su se koristili na zračnim brodovima bili su izuzetno neučinkoviti.
Njihov savjestan "uradi sam" pristup veliki je izvor inspiracije za Jamesa Dysona, jednog od najpoznatijih industrijskih projektanata u Ujedinjenom Kraljevstvu. Način na koji su se sami učili osnovnoj fizici i zatim rješavali svaki problem koji bi se pojavio trebao bi biti motivacija svakome tko se želi proslaviti kao izumitelj, kaže. "Braća Wright su ti koji su nam doista pokazali kako razvijati tehnologiju. Oni su svaki problem rastavili na sastavne dijelove i zatim ga briljantno riješili: oblik krila, komandna površina i uvijeni uzgonski propeler. A zatim su izgradili prvi vjetrovni tunel u kojem su to sve ispitali. Jako se divim svemu što su učinili." Dysonov projektantski centar u slikovitom Malmesburyu u Wiltshireu, otvoren 1993. godine, daleko je od močvara išibanih olujama i prepunih komaraca pored gradića Kitty Hawk u Sjevernoj Karolini, gdje su braća Wright imali svoju radionicu na plaži, no utjecaj braće na etos Dysonovog projektiranja je očit. "Mi sami razvijamo svu tehnologiju koja je sastavni dio naših proizvoda jer nismo zadovoljni sa sporošću razvoja drugdje." Dysonov rad na motorima je dobar primjer. Tvrtka treba vrlo pouzdane elektromotore za pokretanje svojih uređaja, poput usisavača bez vrećice s dvostrukim ciklonom. 1997. kada je postalo jasno da motori koje kupuje od vanjskih dobavljača troše previše struje i da se prebrzo istroše, Dyson je otvorio mali laboratorij u kojem su inženjeri započeli razvijati vlastite motore za masovnu proizvodnju. "Željeli smo kvantni skok, a ne samo sitne promjene u učinkovitosti motora svake godine," objašnjava.
Do 2003. laboratorij je razvio motor koji traje dulje i koji je ostvario 33 posto veći pritisak usisavanja u usisavaču u usporedbi s prethodnim modelima. Prošli mjesec tvrtka je otkrila najnovije dostignuće: novi visokobrzinski motor manji za tri četvrtine od svojega prethodnika. Dyson tvrdi da je povećana učinkovitost tog motora udvostručila trajanje akumulatora u ručnom usisavaču koji proizvodi njegova tvrtka.
Laboratorij sada razvija motor za sljedeći potez tvrtke: ulazak na tržište kućanskih robota. Ovaj potez je bez sumnje motiviran uspjehom robota za usisavanje Roombe kojeg proizvodi američka tvrtka iRobot i koji se pokazao toliko omiljenim kućanskim drugom da mu neki korisnici šiju odjeću i daju imena. "Mi smo konstruirali robota za usisavanje prije pet godina ali nismo ga izbacili na tržište jer je s 85 senzora, snažnim motorima i velikim brojem akumulatora jednostavno bio preskup," kaže Dyson. Cilj ekipe je stvoriti robota koji je sposoban navigirati učinkovito ali jeftino, tako da pokrije cijeli pod s minimalnim prelaženjem preko već očišćenih površina.
Razvoj Dysonovih kućanskih robota – njegov cjelokupni proces izumljivanja, štoviše – stimuliran je 3D tiskom, poznatim i kao brzo stvaranje prototipova. Ova tehnologija omogućava stvaranje 3D prototipova iz nacrta stvorenih na računalu. Nacrt se unese u stroj koji izgradi predmet bit po bit koristeći dvostruke laserske zrake koje sjedinjuju slojeve praškastog najlona ili metala. Rezultat? Kao čarolija, iz prašine izvadite gotovo savršeni 3D "ispis" prototipa koji ćete poslije možda htjeti masovno proizvoditi.
"Brzo stvaranje prototipa je potpuno promijenilo način na koji radimo," tvrdi Dyson. "Za nekoliko dana možete stvoriti prototip koji ste nekoć mjesecima izrađivali strojno, tvornički i ručno." On smatra da će 3D tisak imati dubok utjecaj na svačiju sposobnost izumljivanja. "Mogu zamisliti vrijeme kad će postojati svima dostupni besplatni projektantski računalni programi, nacrti i knjižnica komponenata koje će donirati projektanti – tako da će se moći neometano preuzimati komponente izuma iz knjižnice i uklopiti ih u nacrt na temelju kojeg će se konstruirati model putem brzog stvaranja prototipa. Doista mislim da će se to dogoditi." Ovo djeluje kao nirvana za izumitelje, ali bi moglo imati i nedostatke. Ako bi se nacrti mogli prenositi i dijeliti lako poput glazbenih i video datoteka, ideje izumitelja mogle bi biti piratizirane – a od toga će biti potrebna zaštita, smatra Dyson. "To je pomalo poput glazbe. Ako ne zaštitite intelektualno vlasništvo izumitelja s patentima oni više neće htjeti stvarati nove izume." Očekivano, Dyson se protivi svemu što bi moglo odvratiti ljude od želje da postanu izumitelji. "Moramo poticati djecu, nastavnike i roditelje da shvate da je inženjering uzbudljiva, profitabilna karijera." » Potraži više...