Jesu li životinje bolje od nas u računanju?
Niz nedavnih vijesti imao je sličnu poruku: životinje razumiju neke matematičke operacije bolje od ljudi. Takve priče su na neki način uvijek zanimljive u nedjeljnim novinama, ali jesu li zaista sposobnosti životinja za računanje veće od ljudskih? Moglo bi pomoći da ispitamo neke od tih tvrdnji.
U neslavnom "Monty Hall problemu", nazvanom prema televizijskoj igri, čini se kako ljudski subjekti blijede pokraj golubova u području matematičkog razmišljanja. Gost u emisiji mora odabrati jedna od tri vrata, a iza jednih od njih nalazi se nagrada. Gost kaže svoj izbor, a domaćin otvara jedna od dva preostala zatvorena vrata, uvijek pazeći da to budu ona iza kojih nema nagrade. Bi li gost trebao promijeniti izbor na preostala zatvorena vrata? Većina ljudi odlučuje ostati pri svojem prvom izboru, a to je pogrešno - promjena izbora bi im povećala šanse za osvajanje nagrade s 1/3 na 2/3. Čak i nakon igranja igre mnogo puta, što inače daje mnoštvo prilika za primjećivanje kako promjena izbora udvostručuje šanse za pobjedu, većina je ljudi u nedavnom istraživanju promijenila izbor u samo trećini slučajeva. Golubovi su bili bolji. Nakon nekoliko pokušaja, oni nauče promijeniti izbor svaki put. Oni uče, ali računaju li oni ili razumiju? Nipošto. Golubovi jednostavno slijede dokaze. Ljudi, s druge strane, pretjerano analiziraju i postanu zbunjeni.
Pčele koje pronalaze najkraći put koji povezuje mnogo cvjetova na livadi daju nam još jedan primjer onoga što se čini kao životinjska pronicljivost. Čak i ako je put koji slijede optimalan (a jedini način da se to otkrije bio bi izmjeriti sve moguće putove), ne može se reći da su došle do općeg algoritma, što je inače toliko kompleksan zadatak da pripada klasi gotovo nerješivih problema. Njihov put često može biti dobra aproksimacija najkraćeg puta, ali ne postoji razlog da pomislimo kako će uvijek proizvesti takvu aproksimaciju, a kamoli optimalno rješenje za sve lokacije neograničenog broja cvjetova.
Slična pretjerivanja javljaju se i u člancima o navodnoj sposobnosti pasa da računaju i o znanju koje pauci posjeduju o geodeziji (a da i ne spominjemo poznavanje nogometa kod hobotnica). Međutim, iako su svi ovi rezultati (osim posljednjeg) od stvarnog znanstvenog interesa, oni su gotovo uvijek pogrešno okarakterizirani kao primjeri razumijevanja. Golubovi, pčele, pauci i psi mogu računati bez razmišljanja, i to je sve. » Potraži više...