Ljekovita svojstva matičnih stanica
Započeli ste život kao jedna stanica. Sada se sastojite od više trilijuna njih. Postoji više stanica u vašem tijelu nego zvijezda u galaksiji. Svaki dan milijarde tih stanica se zamjenjuju novima. A ako se povrijedite, još milijarde stanica priskaču u popravak prekinutih krvnih žila i stvaraju novu kožu, mišić ili čak kost. Ono što još više čudi od zapanjujućeg broja stanica je činjenica da sve one znaju što učiniti - da li da postanu koža ili kost i tako dalje. Pitanje je, kako?
"Stanice nemaju oči i uši," kaže Dennis Discher, inženjer biofizike na Sveučilištu Pensilvanije u Philadelphiji. "Da ste slijepi i gluhi, vi biste se kretali pomoću dodira i mirisa. Osjećali biste mekani stolac za sjedenje, tvrdi zid koji treba izbjeći, ili da li hodate po tepihu ili betonu." Što bolje stanice postaju u osjetu što bi trebale činiti, potrebno im je davati manje genetskih uputa. Najnoviji rezultati su također dobra vijest za ljude koji trebaju zamjenska tkiva i organe. Ako inženjeri tkiva uspiju samo osigurati pravo fizičko okruženje, to bi trebalo olakšati pretvaranje matičnih stanica u određena tkiva i stvoriti složene, trodimenzionalne organe koji su toliko dobri kao pravi. A liječnici već eksperimentiraju s načinima korištenja taktilnih poticaja za poboljšanje zacjeljivanja rana i regeneraciju.
Jedan od najboljih primjera dolazi od gospodina Dischera i njegovih kolega, koji su koristili mikroskopiju atomskih sila za mjerenje krutosti raznih tkiva i jastučića od gela. Zatim su uzgojili ljudske mezenhimske matične stanice - preteču kosti, mišića i mnogih drugih vrsta tkiva - na gelovima. U svakom slučaju, stanica se pretvorila u tkivo koje najbliže odgovara krutosti gela. Najmekši gelovi, koji su bili mlohavi poput moždanog tkiva, iznjedrili su živčane stanice. Suprotno tome, gelovi koji su bili 10 puta tvrđi - kao što je mišićno tkivo - proizveli su mišićne stanice, a još tvrđi gelovi su proizveli kost.
Promjene u vanjskoj napetosti - kao što su razlike u tvrdoći matrice, ili svakodnevna naprezanja i deformacije pokreta normalnog mišića - mogu se prenijeti u stanicu i na kraju u njenu jezgru, gdje mogu odrediti stanici njenu konačnu sudbinu. S obzirom da se matične stanice tek trebaju pretvoriti u specifične tipove stanica, biolozi su od njih očekivali da će biti dodatno osjetljive na okruženje, i doista se čini da je to slučaj. Na primjer, ako se matične stanice izlože tekućini koja teče, pretvaraju se u endotelne stanice koje sačinjavaju unutarnju površinu krvnih žila.
Još uvijek je pred nama dug put prije nego što uspijemo u potpunosti razumjeti kako stanice osjećaju i reagiraju na sile koje na njih djeluju. Ali postaje jasno da ćemo jednog dana pronaći ključ za regeneraciju tijela. » Potraži više...