Magnetski polovi su možda nekad bili na ekvatoru
Jesu li Zemljini magnetski polovi nekad ležali u blizini ekvatora? To bi moglo objasniti zbunjujuće promjene u magnetizmu stijena prije više milijuna godina. Zemljini magnetski polovi su poravnati uz otprilike istu os kao i polovi rotacije. Geolozi su pretpostavili da je tako bilo i u prošlosti, pa koriste vulkanske stijene, koje su, kada su se formirale, preuzele otisak smjera i snage Zemljinog magnetskog polja, kako bi za te stijene odredili izvornu geografsku širinu i ušli u trag pomacima kontinenata tijekom posljednjih milijardu godina.
Ali takav rad na stijenama u Sjevernoj Americi i istočnoj Europi pretvara se u zagonetku. U obje regije, čini se da postoje stijene koje su bile na ekvatoru u neko vrijeme prije između 550 i 600 milijuna godina, a blizu polova u drugim dijelovima tog vremenskog razdoblja. To bi značilo da su drevni kontinenti putovali površinom brzinom većom od 45 centimetara godišnje - što je dvostruko brže od maksimalne brzine tektonike ploča - a zatim se vratile.
To je brzina koja je prevelika kako bi je mogao objasniti fenomen po nazivu polarno lutanje, u kojem se kompletna Zemljina kora i plašt preorijentiraju, pomičući različite geografske regije na Sjeverni pol. Umjesto toga, Alexandra Abrajevitch sa sveučilišta Kochi u Japanu sugerira da se sam magnetski pol pomaknuo za 90 stupnjeva, tako da je zauzeo položaj duž ekvatora.
Magnetsko polje planeta nastaje zbog kretanja rastaljenog željeza koje teče oko super vruće, čvrste željezne jezgre. Promjene u debljini, viskoznosti i vodljivosti vanjske jezgre u prošlosti su mogle dovesti do obrazaca konvekcije koji su uzrokovali naginjanje magnetskog pola. David Stevenson s kalifornijskog Tehnološkog instituta u Pasadeni kaže da je ekvatorijalni pol moguć, ali da nije jasno što bi uzrokovalo da polje ukazuje na jednu geografsku duljinu kroz razdoblje dovoljno dugo da ostavi magnetski potpis u stijenama. » Potraži više...