Milijun eura za čudesni materijal
Dva znanstvenika dijele ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku za svoj "inovativni" rad na materijalu sa zapanjujućim svojstvima. Andre Geim i Konstantin Novoselov, obojica sa Sveučilišta u Manchesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu, dobili su nagradu za istraživanje na grafenu. Grafen je ravna ploha ugljika debljine od samo jednog atoma; gotovo je potpuno proziran, no vrlo je snažan i dobar je vodič električne energije.
Njegova jedinstvena svojstva znače da bi mogao imati široku praktičnu primjenu. Ti istraživači su, zajedno sa nekoliko suradnika, prvi izdvojili slojeve ugljika iz materijala grafita koji se koristi za "mine" za olovke. Prema Nobelovoj zakladi, to bi otkriće moglo dovesti do proizvodnje inovativne elektronike, uključujući brža računala. "Dobro sam, dobro sam spavao. Nisam očekivao Nobelovu nagradu ove godine", rekao je profesor Geim. Razgovarao je telefonski s novinarima okupljenima na konferenciji za novinare u Stokholmu u Švedskoj. Profesor Geim rekao je da se njegovi planovi neće promijeniti - rekao je da će se vratiti na posao i nastaviti svoj znanstveno-istraživački rad.
"Po mome mišljenju, postoji nekoliko vrsta dobitnika Nobelove nagrade. Postoje oni koji nakon osvajanja Nobelove nagrade više ništa ne rade ostatak života, što je vrlo loše za njihovu zajednicu". "Postoji druga vrsta ljudi koji misle da ostali smatraju kako su slučajno osvojili Nobelovu nagradu. Zbog toga rade još više nego prije".
Rekao je da ne pripada nijednoj od navedenih skupina i da će "nastaviti petljati kao prije". Profesor Geim, kojemu je 51 godina, nizozemski je državljanin, dok doktor Novoselov, kojemu je 36 godina, ima britansko i rusko državljanstvo. Obojica su rođena u Rusiji gdje su i započeli karijeru u fizici. Nagrada dobitnika procijenjena je na 10 milijuna švedskih kruna (1 milijun eura). Prvo su surađivali u Nizozemskoj, a potom se preselili u Ujedinjeno Kraljevstvo. U vrijeme objavljivanja svojeg inovativnog znanstveno-istraživačkog rada o grafenu u listopadu 2004. radili su na Sveučilištu u Manchesteru.
Doktor Novoselov nalazi se među najmlađim dobitnicima nagrade koja obično pripadne znanstvenicima s desetljećima iskustva. Grafen je oblik ugljika. To je ravni sloj ugljikovih atoma gusto naguranih u dvodimenzionalni saćasti oblik. Zbog takve male debljine gotovo je proziran. Električnu energiju provodi dobro poput bakra, a toplinu provodi bolje od svih drugih poznatih materijala. Neobična elektronska, mehanička i kemijska svojstva grafena na molekularnoj razini obećavaju ultra-brze tranzistore u elektronici.
Neki znanstvenici predviđaju da bi grafen jednog dana mogao zamijeniti silicij koji se danas koristi u izradi tranzistora. Iz njega bi se mogli stvoriti i nevjerojatno snažni, fleksibilni i stabilni materijali, a mogao bi se koristiti u prozirnim zaslonima osjetljivima na dodir ili solarnim stanicama. Geim i Novoselov su prvi izdvojili fine listiće grafena iz grafita koji se često koristi u olovkama. Sloj grafita debeo 1 mm zapravo se sastoji od tri milijuna slojeva grafena složenih jedan povrh drugoga.
Slojevi slabo prianjaju jedan uz drugog pa se mogu prilično jednostavno trgati i razdvojiti. Istraživači su s grafita otrgnuli tanke slojeve koristeći običnu ljepljivu traku. Zatim su slojeve stavili na silicijsku ploču i mikroskopom identificirali tanke slojeve grafena među većim krhotinama grafita i komadića ugljika.
Profesor Martin Rees, predsjednik Kraljevskog društva iz Ujedinjenog Kraljevstva, primijetio je sljedeće: "Teško je zamisliti bolje primjere koji upućuju na korist omogućavanja briljantnim pojedincima da provode otvorene istraživačke projekte čiji su rezultati nepredvidljivi.
Jasno aludirajući na prijetnje smanjenjem sredstava namijenjenima znanosti u Ujedinjenom Kraljevstvu, dodao je sljedeće: "Vlada sigurno može izvući važne pouke iz odluke Odbora za Nobelovu nagradu. "Ujedinjeno Kraljevstvo mora održavati našu znanost na konkurentnoj razini u svijetu gdje je talent mobilan i gdje ostale zemlje brzo napreduju".
U ponedjeljak je Nobelova zaklada objavila da je ovogodišnja nagrada za medicinu pripala britanskom znanstveniku Robertu Edwardsu, čovjeku koji je osmislio metodu liječenja neplodnosti izvantjelesnom oplodnjom. Profesor Peter Main, ravnatelj za obrazovanje i znanost pri Institutu za fiziku rekao je: "Oduševljeni smo što je nagrada dodijeljena dvojici fizičara koja rade u Ujedinjenom Kraljevstvu. "Jučerašnja pobjede profesora Edwardsa najbolje upućuje na to koliko je Ujedinjeno Kraljevstvo uspješnije od jačih međunarodnih suparnika, i to u vrlo konkurentnom svijetu znanosti". » Potraži više...