Ponestaje nam helija
Od kriogenike do strojeva za magnetsku rezonanciju (MR), helij je nezamjenjiv. No, kako upozorava nobelovac Robert Richardson, ponestaje nam ga. Većina nas razmišlja o heliju kao o nečem za punjenje balona ili da nam glas učini smiješnim kada ga udišemo. Zašto je bitno to što se smanjuju zalihe helija?
Postoje neke zamjene za helij, ali ipak je nezamjenjiv kod kriogenike, gdje tekući helij hladi supravodljive magnete skenera za MR. Nijedna druga tvar nema nižu točku vrelišta od helija. Također se koristi u proizvodnji optičkih vlakana i LCD zaslona. Uporaba helija u kriogenici je samodovoljna, u smislu da se helij reciklira. Isto bi se moglo postići i u drugim industrijama kada bi helij bio dovoljno skup da proizvođači smatraju isplativim reciklirati ga.
Američka vlada uspostavila je državne rezerve helija 1925. godine, a danas je milijardu kubičnih metara plina pohranjeno u objektu nedaleko od grada Amanita u Teksasu. Kongres je 1996. godine donio zakon koji zahtijeva da se ta strateška rezerva, koja predstavlja polovicu zaliha helija na Zemlji, rasproda do 2015. godine. Kao rezultat toga, helij je prejeftin i ne smatra ga se dragocjenim resursom.
Ne postoje kemijski načini za proizvodnju helija. Zalihe koje imamo na Zemlji dolaze od radioaktivnog alfa raspada u stijenama. Sada nije komercijalno isplativo uzimati helij iz zraka, pa se moramo osloniti na vađenje iz stijena. Ali ako u potpunosti ostanemo bez njega, morat ćemo ga uzimati iz zraka i to će koštati 10.000 puta više nego što košta danas.
SAD isporučuje gotovo 80 posto helija koji se koristi u svijetu. Problem je što će te zalihe nestati za samo 25 godina, a američka vlada ima politiku prodaje helija po smiješno niskoj cijeni. Američka vlada mora dopustiti da prevlada slobodno tržište. Posljedica će biti porast cijena, nažalost. Baloni za zabave koštat će 100 dolara po komadu umjesto 3 dolara, ali morat ćemo živjeti s tim. Ionako ćemo s vremenom morati živjeti s tim cijenama. » Potraži više...