Sada potres, kasnije erupcija
Potres magnitude 8,8 stupnjeva u Čileu potresao je regiju toliko divlje da bi mogao ostaviti nasljeđe u vidu vulkanskih erupcija, a možda je čak i skratio duljinu dana. Charles Darwin je bio među prvima koji su smatrali da veliki potresi povećavaju vulkansku aktivnost. U svojim zapisima je naznačio kako se čini da je čileanski potres u veljači 1835. godine aktivirao neaktivne vulkane, te uzrokovao da stopa erupcija poraste.
Prošle godine, David Pyle na Sveučilištu Oxford i njegovi kolege potvrdili su kako je to bio i stvarni učinak u Čileu. Specifično, otkrili su kako su se nakon potresa magnitude 8,3 stupnjeva 1906. godine i potresa magnitude 9,5 stupnjeva 1960. godine dogodile tri ili četiri vulkanske erupcije više nego što bi se očekivalo u krugu od oko 500 kilometara od epicentra tijekom sljedeće godine.
Potres od prošlog tjedna dogodio se na istom dijelu rasjeda kojeg je Darwin povezao s vulkanizmom. "Očekujemo kako ćemo vidjeti porast vulkanske aktivnosti tijekom narednih 12 mjeseci", kaže Pyle, ali naglašava kako će rizik za lokalno stanovništvo vjerojatno biti minimalan.
Richard Gross, geofizičar u NASA-inom laboratoriju Jet Propulsion u Pasadeni, Kalifornija, tvrdi da je potres mogao pomaknuti dovoljno materijala unutar planeta kako bi značajno promijenio njegovu distribuciju mase, mijenjajući os oko koje se Zemlja okreće. "Duljina dana bi trebala biti kraća za 1,26 mikrosekundi", rekao je. » Potraži više...