Zemlja, riznica od koje svi živimo
Od burze do mjerenja BDP-a, konvencionalna ekonomija je u neredu. Trebamo li radikalne nove načine za ocjenjivanje gospodarske aktivnosti? Bruto domaći proizvod (BDP) je jak kandidat za najmoćniji svjetski brojčani pokazatelj. Političari ga koriste za rangiranje država prema proizvodnji i za vođenje politike kako bi zadržale svoje mjesto u hijerarhiji. Njegove međugodišnje promjene određuju je li gospodarstvo "u recesiji", što nadalje utječe na cijenu kredita za kupnju stambenog prostora ili vođenje tvrtke, kao i na cijenu ribe.
No ako detaljnije proučite čimbenike koji se koriste pri izračunu BDP-a, primijetit ćete nešto čudno. Za početak, mnogo je tu virtualne proizvodnje i trgovanja. Vlasnici kuća, na primjer, prikazuju se kao da sami sebi plaćaju najam, koji je uključen u BDP; to mora biti tako kako bi sve knjige bile uredne. Zatim postoje i važne transakcije koje nisu uključene. Nitko ne pokušava vrednovati usluge koje pruža država, primjerice. Naknade koje naplaćuju privatne bolnice su uključene, ali kad se radi o državnim bolnicama, smatra se da samo roba i usluge kojima se snabdijevaju pridonose BDP-u. Također se ne računaju aktivnosti u "neformalnom" gospodarstvu. Uz sumnjive ili potpuno ilegalne aktivnosti, to uključuje i stvari koje ljudi čine i proizvode za sebe, svoje obitelji i susjede, a da gotovina i ne mora obavezno prijeći iz ruke u ruku.
Ako političari doista prihvate alternativni indeks, on će imati golemu moć pokretanja politike. A šanse za prihvaćanje čine se dobrima. 8. rujna Europska komisija je izdala priopćenje kojim se obvezuje na "rad na nadopuni izračuna BDP-a i nacionalnih računa (koji predstavljaju proizvodnju, prihod i izdatke u gospodarstvu) ekološkim i društvenim računima". Europska komisija već je usvojila mnoge prijedloge izvješća.
Unatoč takvim optimističnim znakovima, BDP neće tako skoro nestati. Omjer BDP-a i državnog duga može biti besmislen, ali primamljivo liči na stvarno računovodstvo. Trgovci valutama neće se osjećati dobro informiranima ako budu izražavali državni dug kao višekratnik sreće ili ekološke promišljenosti. Stvaranju korisnih alata za vođenje politike - da ne pričamo o idealnima - trebat će vremena da zaživi. Međutim, u najmanju ruku, proučavanje preporuka iz CMEPSP izvješća potaknut će zanimljivu društvenu i znanstvenu raspravu o tome što "održivost" i "sreća" predstavljaju svakom od nas. » Potraži više...